Klima i temperature

Blaga klima omogućuje ugodan boravak u svim godišnjim dobima, a Selce je poznato i kao lječilište pogodno za liječenje srčanih, reumatskih i dišnih tegoba, kao i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (TERME SELCE).   Poliklinika Terme Selce     www.terme-selce.hr

Zahvaljujući smjeru vjetrova iz sjeveroistočnog kvadranta, do nas ne dopiru industrijska onečišćenja sjevernog Jadrana.
Neprekidno strujanje mora Podvelebitskim i Vinodolskim kanalom, ishoduje čistoću zraka bez štetnih alergena, smoga i industrijske prašine, kao i čisto more.

Po sunčanom vremenu, prozirnost vode je i do 30 m dubine, što je pozitivno upravo i za vas, poklonike morskih dubina.

Čistoća mora je visoke kakvoće, o čemu svjedoče rezultati ispitivanja, što ih svake godine objavljuje njemački časopis ADAC Motorwelt.

Prosječna temperatura mora u rano proljeće je od 14 °C – 16°C, a u srpnju i kolovozu od 20°C – 25°C.
Površinski salinitet morske vode varira između 23 i 37 promila, što uzrokuje dotok slatke vode kroz brojne izvore i vrulje.

Jadransko podmorje

Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnome moru. Prema grubim procjenama, u Jadranskome je moru do sada nađeno između 6000 i 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Velik broj skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen.

 

 

Životinjski i biljni svijet današnjega Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u prošlosti Zemlje sudjelovali u stvaranju Jadranskoga mora. Podrijetlom je iz prastaroga mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo izrazito tropske značajke. Tijekom hladnijega razdoblja, u drugoj polovici tercijara, u Sredozemnome su moru nestale mnoge tropske biljne i životinjske vrste, a uselile su se mnoge vrste iz sjevernijih (borealnih) krajeva. Malobrojni predstavnici mora Tetis i borealnih doseljenika održali su se kao sadašnji (recentni) trop. i borealni oblici. Danas se u Jadranskome moru prepoznaje pet florističkih i faunističkih elemenata: tropski, borealni, sredozemno-atlantski, isključivo sredozemni i endemsko jadranski.

Tropski su elementi npr. alge Halimeda tuna i Hypnaea musciformis te ribe tunj, sabljan, vladika arbanaška i poletuša. Borealni elementi neke su vrste iz rodova Raja, Mustelus, Scyliorhinus, Salmo, Belone i Pleuronectes te škamp. Sredozemno-atlantski elementi najbrojniji su i u njih pripadaju alge Codium bursa i Flabelia petiolata, životinje morsko pero, jastog, dagnja i obični trp te ribe srdela, brgljun i girice. Isključivo su sredozemni elementi alge Lithophyllum tortuosum i Acetabularia mediterranea, životinje crveni koralj, velika rakovica, jakobova kapica, prstac i periska, sredozemna dlakavica te neke ribe. Unatoč florističkoj i faunističkoj sličnosti sa Sredozemnim morem, u Jadranu su se, zbog njegova posebnog izoliranoga položaja, razvile i endemične vrste: alge Cystoseira spicata i jadranski bračić, a od riba glavoči Chromogobius zebratus zebratus, Corcyrogobius liechtensteini, Pomatoschistus canestrini i Speleogobius trigloides, šilo i jesetra. Sredozemne endeme nalazimo ugl. u juž. Jadranu, a prema sjeveru prevladavaju jadranski endemi.

 

Preuzeto sa HE (Hrvatska enciklopedija)     pročitaj više

 

Ekologija – čistiMORE

 
Kao vjerni podanici PROJECT AWARE–a, predstavnici Greenstar projekta izuzetno smo pažljivi, a što se tiče naših ronioca, pri svakom ih uronu upozoravamo na očuvanje našeg podmorja.
Isto tako, u našoj biblioteci, možete pronaći i stručnu literaturu koja se na taj segment i odnosi.

Svake godine, uz potporu mjesnog stanovništva, sudjelujemo na velikim eko – akcijama, uglavnom prije početka i na samom završetku sezone.

Naravno, u slučaju organizacije eko – akcije na nekom drugom području, također ćemo se odazvati. Među najbrojnijim eko – akcijama, koje se redovito održavaju, možemo istaknuti Selce, Crikvenicu, Dramalj i Klenovicu.

Čisto more i njegova obala, sigurno su najveći adut za udomljavanje morskog živog svijeta u što većoj raznolikosti.

Sam podatak o visokoj ocijeni čistoće mora na našem području, iz godine u godinu, potvrđuje činjenicu da se samo discipliniranim očuvanjem našega mora, uvelike može pridonijeti ronilačkom turizmu, kao i turizmu uopće.

Ronjenje sa obale (dvorište)

Svima dobro znano dvorište, atrakcija za iskusne fotografe, ljubitelje videografije, izvanredno područje istraživanja podvodnih biologa, edukativne karakteristike za održavanje tečaja podvodne fotografije, za ronjenje na dah, ali isto tako odlična zamjena za brodsko ronjenje u slučaju lošeg vremena.

* Izvanredno raznovrsno dno, proteže se do 25 m, iznimno 35 m dubine, bogato spužvama, mnogočetinašima, spirografima i sl.
Pruža mogućnost ostvarenja ugodnih urona, kako za iskusne ronioce, tako i za same početnike.

* Na dubini od 18 m nalazi se sidro, visine od oko 2,0 m

* Zid od 28–33 m, do kojega nas vodi pješčani put prepun raznovrsnih riba, rakova, školjki, puževa, hobotnica …

* Na 22 m dubine, nalazi se ”mali Wrack”, na pješčanom dnu, dužine 8 m, ispod kojeg, uz malo sreće, naravno, imate priliku vidjeti velikoga gruma (CONGRIDAE), inače starosjedioca na ovoj prekrasnoj poziciji, kao i morskog konjića i to u tri boje.

 

Foto galerije

Nadamo se da ćete uživati u pregledavanju galerije fotografija!

Rt Preskočica – Timo’s Cave

 

 
Jedna od najtraženijih pozicija jednako atraktivna i za početnike i za iskusne ronioce.

Radi se o geomorfološkoj kombinaciji podvodnog zida spiljama i kavernama u plićim dijelovima.
Na zidu se roni do 25 m dubine, izraziti su procjepi i svodovi koji sakrivaju obilje podvodnog svijeta, a najveća atrakcija su nanizane spilje i kaverne koje su na prosječnoj dubini od 5 m.
Dovoljno su velike da prime i više ronioca odjednom, a specifično je da je dno kamenito pa nema opasnosti od zamućenja.

U spiljama je izrazit dotok slatke vode pa su dijelovi zidova izrazito obrasli školjkama (dagnjama).
Na zidovima susrećemo već uobičajene spiljske formacije i obrasline kao i životinjski svijet.

U kavernama se može izroniti i uživati u lijepim svodovima, a između nekih se može i , doslovno, ispod otoka prošetati od jedne do druge…