Foto galerije

Nadamo se da ćete uživati u pregledavanju galerije fotografija!

Ronilačke pozicije

Ronilački centar Mihurić nudi vrlo široku paletu izbora ronilačkih pozicija, od urona s obale, do brodskih urona bližih ili udaljenijih destinacija, kako za početnike, tako i za napredne te profesionalne ronioce.
 

Brod Panitula

* dužina = 14 m
* širina = 4,5 m
* kapacitet = 35 ronilaca

Brod ima bočne izlaze za silaz (skok sa broda) ronioca u more, kao i krilnu platformu sa prikladnim stepenicama za ulaz ronioca u brod.

Brod je opskrbljen sa:

* opremom za pružanje prve pomoći
* bocom i uređajima za opskrbu ronioca kisikom
* opremom za spašavanje u skladu sa Hrvatskim propisima

Diving Center Mihurić - ecology

Ekologija (Project AWARE)

Kao vjerni podanici PROJECT AWARE–a, izuzetno smo pažljivi, a što se tiče naših ronioca, pri svakom ih uronu upozoravamo na očuvanje našeg podmorja.

U našoj biblioteci možete pronaći i stručnu literaturu koja se na taj segment i odnosi.Svake godine, uz potporu mjesnog stanovništva, sudjelujemo na velikim eko – akcijama, uglavnom prije početka i na samom završetku sezone.



Čisto more i njegova obala, sigurno su najveći adut za udomljavanje morskog živog svijeta u što većoj raznolikosti.Sam podatak o visokoj ocijeni čistoće mora na našem području, iz godine u godinu, potvrđuje činjenicu da se samo discipliniranim očuvanjem našega mora, uvelike može pridonijeti ronilačkom turizmu, kao i turizmu uopće.

Diving Center Mihurić

Užitak u ronjenju

U našem centru održavamo tečajeve za djecu i za odrasle.
U pravilu nastojimo uvijek napraviti manje grupe kandidata, kako bi se obuka i naobrazba sprovele u kvalitetnom omjeru.Svi tečajevi se održavaju uz prisustvo profesionalnih instructora, certificiranih asistenata i divemastera.Svaki tečaj pokriva osiguranje od strane instruktora i našeg centra.

 

Uspješnosti našega poslovanja doprinijela su i oglašavanja u stručnim časopisima ”MORE” i ”TAUCHEN” te sudjelovanja na specijaliziranim sajmovima (Duesseldorf, Utrecht, Salzburg, Bologna, Genova, Tulln).

Time se, između ostalog, ostvaruje suradnja sa ostalim ronilačkim centrima, koju također smatramo vrlo važnom za praćenje tijeka razvoja ovog vida turizma.

DC Mihurić - ljepote podmorja

Ljepote jadranskog podmorja

Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnome moru. Prema grubim procjenama, u Jadranskome je moru do sada nađeno između 6000 i 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Velik broj skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen.

 

 

Životinjski i biljni svijet današnjega Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u prošlosti Zemlje sudjelovali u stvaranju Jadranskoga mora. Podrijetlom je iz prastaroga mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo izrazito tropske značajke. Tijekom hladnijega razdoblja, u drugoj polovici tercijara, u Sredozemnome su moru nestale mnoge tropske biljne i životinjske vrste, a uselile su se mnoge vrste iz sjevernijih (borealnih) krajeva. Malobrojni predstavnici mora Tetis i borealnih doseljenika održali su se kao sadašnji (recentni) trop. i borealni oblici. Danas se u Jadranskome moru prepoznaje pet florističkih i faunističkih elemenata: tropski, borealni, sredozemno-atlantski, isključivo sredozemni i endemsko jadranski.

Tropski su elementi npr. alge Halimeda tuna i Hypnaea musciformis te ribe tunj, sabljan, vladika arbanaška i poletuša. Borealni elementi neke su vrste iz rodova Raja, Mustelus, Scyliorhinus, Salmo, Belone i Pleuronectes te škamp. Sredozemno-atlantski elementi najbrojniji su i u njih pripadaju alge Codium bursa i Flabelia petiolata, životinje morsko pero, jastog, dagnja i obični trp te ribe srdela, brgljun i girice. Isključivo su sredozemni elementi alge Lithophyllum tortuosum i Acetabularia mediterranea, životinje crveni koralj, velika rakovica, jakobova kapica, prstac i periska, sredozemna dlakavica te neke ribe. Unatoč florističkoj i faunističkoj sličnosti sa Sredozemnim morem, u Jadranu su se, zbog njegova posebnog izoliranoga položaja, razvile i endemične vrste: alge Cystoseira spicata i jadranski bračić, a od riba glavoči Chromogobius zebratus zebratus, Corcyrogobius liechtensteini, Pomatoschistus canestrini i Speleogobius trigloides, šilo i jesetra. Sredozemne endeme nalazimo ugl. u juž. Jadranu, a prema sjeveru prevladavaju jadranski endemi.


Preuzeto sa HE (Hrvatska enciklopedija) —> pročitaj više