Ronilačke pozicije

Ronilački centar Mihurić nudi vrlo široku paletu izbora ronilačkih pozicija, od urona s obale, do brodskih urona bližih ili udaljenijih destinacija, kako za početnike, tako i za napredne te profesionalne ronioce.

Detaljno se možete informirati o svakoj pojedinoj destinaciji slijedeći linkove s desne strane.
 

Jadransko podmorje

Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnome moru. Prema grubim procjenama, u Jadranskome je moru do sada nađeno između 6000 i 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Velik broj skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen.

 

 

Životinjski i biljni svijet današnjega Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u prošlosti Zemlje sudjelovali u stvaranju Jadranskoga mora. Podrijetlom je iz prastaroga mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo izrazito tropske značajke. Tijekom hladnijega razdoblja, u drugoj polovici tercijara, u Sredozemnome su moru nestale mnoge tropske biljne i životinjske vrste, a uselile su se mnoge vrste iz sjevernijih (borealnih) krajeva. Malobrojni predstavnici mora Tetis i borealnih doseljenika održali su se kao sadašnji (recentni) trop. i borealni oblici. Danas se u Jadranskome moru prepoznaje pet florističkih i faunističkih elemenata: tropski, borealni, sredozemno-atlantski, isključivo sredozemni i endemsko jadranski.

Tropski su elementi npr. alge Halimeda tuna i Hypnaea musciformis te ribe tunj, sabljan, vladika arbanaška i poletuša. Borealni elementi neke su vrste iz rodova Raja, Mustelus, Scyliorhinus, Salmo, Belone i Pleuronectes te škamp. Sredozemno-atlantski elementi najbrojniji su i u njih pripadaju alge Codium bursa i Flabelia petiolata, životinje morsko pero, jastog, dagnja i obični trp te ribe srdela, brgljun i girice. Isključivo su sredozemni elementi alge Lithophyllum tortuosum i Acetabularia mediterranea, životinje crveni koralj, velika rakovica, jakobova kapica, prstac i periska, sredozemna dlakavica te neke ribe. Unatoč florističkoj i faunističkoj sličnosti sa Sredozemnim morem, u Jadranu su se, zbog njegova posebnog izoliranoga položaja, razvile i endemične vrste: alge Cystoseira spicata i jadranski bračić, a od riba glavoči Chromogobius zebratus zebratus, Corcyrogobius liechtensteini, Pomatoschistus canestrini i Speleogobius trigloides, šilo i jesetra. Sredozemne endeme nalazimo ugl. u juž. Jadranu, a prema sjeveru prevladavaju jadranski endemi.

 

Preuzeto sa HE (Hrvatska enciklopedija)     pročitaj više

 

PADI tečajevi ronjenja

Teorijski dio svakog tečaja možete pohađati OnLine   PADI e-Learning

 
Na kraju svakog PADI tečaja izdaje se PADI certifikat koji stiže na vašu kućnu adresu!
 
 

 
Nemate vremena, skraćen vam je godišnji? Odaberite tečaj online i teoretski dio završite kod kuće! Javite nam ako vam je potrebna pomoć. Prilikom dolaska donesite eRecord obrazac kao dokaz o završenom teoretskom dijelu naobrazbe.

 
 
PADI programi ronjenja:
 

 

 
 
PADI tečajevi ronjenja:
 

 
 

 
 
PADI specijalizirani tečajevi:
 

 
 
 

 
 
 

Rt Preskočica – Timo’s Cave

 

 
Jedna od najtraženijih pozicija jednako atraktivna i za početnike i za iskusne ronioce.

Radi se o geomorfološkoj kombinaciji podvodnog zida spiljama i kavernama u plićim dijelovima.
Na zidu se roni do 25 m dubine, izraziti su procjepi i svodovi koji sakrivaju obilje podvodnog svijeta, a najveća atrakcija su nanizane spilje i kaverne koje su na prosječnoj dubini od 5 m.
Dovoljno su velike da prime i više ronioca odjednom, a specifično je da je dno kamenito pa nema opasnosti od zamućenja.

U spiljama je izrazit dotok slatke vode pa su dijelovi zidova izrazito obrasli školjkama (dagnjama).
Na zidovima susrećemo već uobičajene spiljske formacije i obrasline kao i životinjski svijet.

U kavernama se može izroniti i uživati u lijepim svodovima, a između nekih se može i , doslovno, ispod otoka prošetati od jedne do druge…

Sv. Marak

 

 
Do njega brodom stižemo za oko 40-tak minuta.

Nakon skoka u more roni se po platou prosječne dubine 5 m dokne naiđemo na prijelaz, odnosno mjesto gdje se dno strmoglavo spušta do dubine od 20-tak m.
Ronjenje se nastavlja uz zid, najčešće na dubini od 15 m pa nakon 10-tak min ronjenja stižemo do olupine manjeg aluminijskog čamca koji leži u pijesku.

Sam čamac je kao i svaka olupina znamenit ali je posebnost što se smjestio točno nasuprot ulaza u manju spilju u koju se oprezno može zaroniti, ali jedan po jedan.

Nastavljamo uz zid, spuštamo se do dubine od 20-tak metara gdje ćemo vjerojatno sresti pokoju škrpinu i počinjemo plolako izranjanje te se po dubini između 5 i 10m vraćamo do broda.
Ronjenje je jednako atraktivno za sve kategorije ronilaca.

Strujanja su rijetka, a vidljivost je često ograničena na 5 -10 m.

Reef Šćerba

 

Nalazi se usred kanala i udaljena je oko 70 min vožnje brodom.

Posebno atraktivna seka koju u samom vrhu na dubini od 12-tak m čine dva oveća kamena stupa međusobno povezana na dubini od 20-tak metara.
Sa južne strane seke roni se do dubine od 20-tak m dok se sa sjeverne spušta okomiti , bogato obrastao zid, do dubine od preko 50 m.

Zaranja se uz konopac do dubine od 12 m, a nakon toga se ovisno o iskustvu krećemo ili zidom u dubinu gdje ćemo zateći zidove atraktivno obrasle najrazličitijom florom, dok se manje iskusni odlučuju za ronjenje u plićim dijelovima koje nikako nije manje zanimljivo jer se roni između velikih stijenskih formacija gdje se također sreće obilje podvodnog svijeta.

Strujanja zanemariva, a vidljivost u pravilu jako dobra.