Jadransko podmorje

Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnome moru. Prema grubim procjenama, u Jadranskome je moru do sada nađeno između 6000 i 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Velik broj skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen.

 

 

Životinjski i biljni svijet današnjega Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u prošlosti Zemlje sudjelovali u stvaranju Jadranskoga mora. Podrijetlom je iz prastaroga mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo izrazito tropske značajke. Tijekom hladnijega razdoblja, u drugoj polovici tercijara, u Sredozemnome su moru nestale mnoge tropske biljne i životinjske vrste, a uselile su se mnoge vrste iz sjevernijih (borealnih) krajeva. Malobrojni predstavnici mora Tetis i borealnih doseljenika održali su se kao sadašnji (recentni) trop. i borealni oblici. Danas se u Jadranskome moru prepoznaje pet florističkih i faunističkih elemenata: tropski, borealni, sredozemno-atlantski, isključivo sredozemni i endemsko jadranski.

Tropski su elementi npr. alge Halimeda tuna i Hypnaea musciformis te ribe tunj, sabljan, vladika arbanaška i poletuša. Borealni elementi neke su vrste iz rodova Raja, Mustelus, Scyliorhinus, Salmo, Belone i Pleuronectes te škamp. Sredozemno-atlantski elementi najbrojniji su i u njih pripadaju alge Codium bursa i Flabelia petiolata, životinje morsko pero, jastog, dagnja i obični trp te ribe srdela, brgljun i girice. Isključivo su sredozemni elementi alge Lithophyllum tortuosum i Acetabularia mediterranea, životinje crveni koralj, velika rakovica, jakobova kapica, prstac i periska, sredozemna dlakavica te neke ribe. Unatoč florističkoj i faunističkoj sličnosti sa Sredozemnim morem, u Jadranu su se, zbog njegova posebnog izoliranoga položaja, razvile i endemične vrste: alge Cystoseira spicata i jadranski bračić, a od riba glavoči Chromogobius zebratus zebratus, Corcyrogobius liechtensteini, Pomatoschistus canestrini i Speleogobius trigloides, šilo i jesetra. Sredozemne endeme nalazimo ugl. u juž. Jadranu, a prema sjeveru prevladavaju jadranski endemi.

 

Preuzeto sa HE (Hrvatska enciklopedija)     pročitaj više

 

Ronjenje sa obale (dvorište)

Svima dobro znano dvorište, atrakcija za iskusne fotografe, ljubitelje videografije, izvanredno područje istraživanja podvodnih biologa, edukativne karakteristike za održavanje tečaja podvodne fotografije, za ronjenje na dah, ali isto tako odlična zamjena za brodsko ronjenje u slučaju lošeg vremena.

* Izvanredno raznovrsno dno, proteže se do 25 m, iznimno 35 m dubine, bogato spužvama, mnogočetinašima, spirografima i sl.
Pruža mogućnost ostvarenja ugodnih urona, kako za iskusne ronioce, tako i za same početnike.

* Na dubini od 18 m nalazi se sidro, visine od oko 2,0 m

* Zid od 28–33 m, do kojega nas vodi pješčani put prepun raznovrsnih riba, rakova, školjki, puževa, hobotnica …

* Na 22 m dubine, nalazi se ”mali Wrack”, na pješčanom dnu, dužine 8 m, ispod kojeg, uz malo sreće, naravno, imate priliku vidjeti velikoga gruma (CONGRIDAE), inače starosjedioca na ovoj prekrasnoj poziciji, kao i morskog konjića i to u tri boje.

 

Foto galerije

Nadamo se da ćete uživati u pregledavanju galerije fotografija!

Tunel Prvić

 

 
Ova se pozicija nalazi na hridi Stražiica na otoku Prvić i roni se isključivo na cjelodnevnim izletima.
Specifičnost ove pozicije je tunel koji vodi ispod hridi, a dovoljno je velik da kroz njega roni više ronioca.

Započinje sa jugozapadne strane na dubini od 9, a završava na sjeveroistočnoj strani na 18 m dubine.
Dno pjeskovito pa treba pripaziti sa balansiranjem, ali su zato zidovi izrazito bogato obrasli najrazličitijim spužvama i koraljima. Bočno nailazimo na niz velikih rupa gdje se u pravilu skrivaju rakovi hlapovi, a u sezonskim mjesecima u tunelu ćemo zateći toliko ribe da se osjaćamo kao u nekom tropskom moru.

Kroz tunel se roni jednostavno i bez straha da ćemo izgubiti orijentaciju jer sa ulaza vidimo izlaz.
Naposredno uz izlaz sa desne strane impozantan je kameni stup na dubini od 15-tak metara.
Ronjenje se nastavlja ili prema jugoistoku gdje ćemo roniti uz atraktivne stjenske formacije i polja posedonije gdje ćemo svakako sresti najrazličitije mikrokreature i morske konjiće ili prema sjeverozapadu gdje se strmoglavljuju zidovi, prepuni flore i faune i manjih crvenih gorgonija, do 45 m dubine.

Strujanja na vanjskim zidovima mogu biti jača pa se preporuča ronjenje samo iskusnim roniocima, a vidljivost je u pravilu odlična.

Rt Preskočica – Timo’s Cave

 

 
Jedna od najtraženijih pozicija jednako atraktivna i za početnike i za iskusne ronioce.

Radi se o geomorfološkoj kombinaciji podvodnog zida spiljama i kavernama u plićim dijelovima.
Na zidu se roni do 25 m dubine, izraziti su procjepi i svodovi koji sakrivaju obilje podvodnog svijeta, a najveća atrakcija su nanizane spilje i kaverne koje su na prosječnoj dubini od 5 m.
Dovoljno su velike da prime i više ronioca odjednom, a specifično je da je dno kamenito pa nema opasnosti od zamućenja.

U spiljama je izrazit dotok slatke vode pa su dijelovi zidova izrazito obrasli školjkama (dagnjama).
Na zidovima susrećemo već uobičajene spiljske formacije i obrasline kao i životinjski svijet.

U kavernama se može izroniti i uživati u lijepim svodovima, a između nekih se može i , doslovno, ispod otoka prošetati od jedne do druge…

Sv. Marak

 

 
Do njega brodom stižemo za oko 40-tak minuta.

Nakon skoka u more roni se po platou prosječne dubine 5 m dokne naiđemo na prijelaz, odnosno mjesto gdje se dno strmoglavo spušta do dubine od 20-tak m.
Ronjenje se nastavlja uz zid, najčešće na dubini od 15 m pa nakon 10-tak min ronjenja stižemo do olupine manjeg aluminijskog čamca koji leži u pijesku.

Sam čamac je kao i svaka olupina znamenit ali je posebnost što se smjestio točno nasuprot ulaza u manju spilju u koju se oprezno može zaroniti, ali jedan po jedan.

Nastavljamo uz zid, spuštamo se do dubine od 20-tak metara gdje ćemo vjerojatno sresti pokoju škrpinu i počinjemo plolako izranjanje te se po dubini između 5 i 10m vraćamo do broda.
Ronjenje je jednako atraktivno za sve kategorije ronilaca.

Strujanja su rijetka, a vidljivost je često ograničena na 5 -10 m.